Istraživanje entomofaune planine Ozren provedeno je tokom avgusta 2023. i od aprila do avgusta 2024. godine s ciljem evaluacije biodiverziteta insekata i uspostave zaštićenog područja. Terenski rad je obuhvatio kopnena i slatkovodna staništa, a fokus istraživanja bio je na tvrdokrilcima (Coleoptera), leptirima (Lepidoptera), vilinim konjicima (Odonata) i osolikim muhama (Diptera: Syrphidae).
Tokom istraživanja evidentirano je više stotina vrsta insekata, uključujući osam vrsta zaštićenih prema Bernskoj konvenciji i Direktivi o staništima EU. Pored toga, zabilježeno je prisustvo devet strogo zaštićenih vrsta u Republici Srpskoj te 36 vrsta koje su klasifikovane kao ugrožene. Posebnu vrijednost za biodiverzitet ovog područja predstavljaju dvije vrste slatkovodnih rakova, Austropotamobius torrentium i Astacus astacus, koje su zaštićene na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Na osnovu prikupljenih podataka izdvojena su četiri ključna područja od posebnog značaja za očuvanje ugroženih vrsta: Duboki potok, Velika Prenja, Mrak i Rajčevski potok te Milinkovac. Ova područja obuhvataju vodotoke, očuvane šumske ekosisteme i planinske livade koje čine ključna staništa za mnoge rijetke i ugrožene vrste.
Analiza stanja staništa pokazala je da planina Ozren još uvijek predstavlja značajno očuvano područje, ali su prisutne prijetnje koje ugrožavaju njegovu ekološku stabilnost. Glavni faktori degradacije uključuju zagađenje vodotoka, nelegalnu sječu šuma, eroziju tla te neadekvatno odlaganje otpada. Posebno zabrinjava planirano otvaranje rudnika u višim dijelovima planine, što bi moglo imati ozbiljne posljedice na cjelokupan ekosistem, uključujući šumske komplekse i vodotoke.
Na osnovu dobijenih rezultata, istraživanje potvrđuje potrebu za hitnim konzervacijskim mjerama kako bi se osigurala dugoročna zaštita biodiverziteta planine Ozren. Preporučuje se uvođenje ovog područja u mrežu zaštićenih područja, uključujući i ekološke mreže Natura 2000 i Emerald. Također, neophodna su dalja detaljna istraživanja kroz sve sezonske aspekte, monitoring ključnih vrsta i staništa, kao i implementacija mjera za kontrolu invazivnih vrsta.
Pored toga, potrebno je sprovesti aktivnosti edukacije i podizanja svijesti javnosti o značaju očuvanja prirodne baštine Ozrena. Uključivanje lokalne zajednice u praćenje stanja ekosistema kroz programe građanske nauke može doprinijeti efikasnijoj zaštiti ovog vrijednog prirodnog područja.
Dejan Kulijer
