Tokom Naučno-istaživačkog kampa “Blagaj 2024.” zabilježene su 53 vrste ptica, što je zadovaljavajući broj za pet dana koliko su trajala istraživanja. U svom radu “Ornitofauna Blagaja i njegove okoline” Denis Bem 1990. godine i posljednjoj dopuni iz 2013., (Bohm, D. 2013.), navodi broj od 156 vrsta ptica. Ovaj broj obuhvata i istorijske podatke, te se navode vrste za koje je poznato da su nestale sa ovoga područja direktno kao posljedica uticaja čovjeka, (npr. bjeloglavi sup Gyps fulvus, crkavica Neophron percnopterus, i dr.). Ova višegodišnja istraživanja obuhvatala su periode proljetne i jesenske migracije, zimovalice, kao i periodične slučajne nalaze nekih vrsta.
Period trajanja istraživačkog kampa obuhvatio je sami kraj proljetne migracije, npr. zlatna vuga Oriolus oriolus i pčelarica Merops apiaster su se pojavile 28.04.2024, a da prethodnih dana nisu bile prisutne. Od ptica grabljivica koje spadaju u najosjetljivije vrste, zabilježene su njih četiri: zmijar Circaetus gallicus i kratkoprsti kobac Accipiter brevipes kao nacionalno ugrožene vrste, te škanjac Buteo buteo i vjetruša Falco tinnunculus 2 para gnijezde u stijeni iznad Vrela Bune i u kanjonu Vulinog potoka.
Od noćnih vrsta, zabilježene su tri: sivi ćuk Athene noctua, te velika ušara Bubo bubo (crvena knjiga FBiH kao nacionalno ugrožena gnijezdeća vrsta) i leganj Caprimulgus europaeus kao vrste koje se nalaze u dodatku 1, Evropske direktive o pticama. Ostale vrste, nijihova brojnost, status gnjezđenja, lokaliteti i napomene prezentovane su u tabeli u prilogu. Potrebno je napomenuti da se među njima nalaze još dvije vrste koje se nalaze u dodatku 1, Evropske direktive o pticama, što znači da se njihova brojnost na Evropskom kontinentu smanjuje. To su rusi svračak Lanius colurio i grlica Streptopelia turtur.
Zlatko Onešćuk
Alana Hankić, Ivana Pantić, Jana Milovanović, Maša Adamov
