O projektu

Mreža za zaštitu prirode kao prevencija neodgovornog upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini

Opći cilj projekta je doprinijeti stvaranju mirnog i inkluzivnog društva koje podržava održivi razvoj, kroz jačanje suradnje i koordinacije organizacija civilnog društva u zagovaranju odgovornijeg upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Ta bogatstva, kao javno dobro od ključnog značaja za ekonomski razvoj i dobrobit svih građana, evidentno su izložena sve većim pritiscima i prijetnjama. Osim toga, često se njima upravlja neodgovorno i netransparentno, što rezultira zloupotrebama, degradacijom okoliša i ozbiljnim ugrožavanjem biološke raznolikosti. Projekt stoga promovira uspostavu konstruktivnog partnerstva s vlastima i drugim relevantnim institucijama kao i najbolje prakse održivog upravljanja prirodom, kako bi se osigurala njena zaštita i odgovorno korištenje u interesu svih građana.

Jedan od specifičnih ciljeva projekta je jačanje kapaciteta i koordinacije organizacija civilnog društva i akademske zajednice, uključujući stručnjake, istraživače i studente, s naglaskom na zajedničke aktivnosti istraživanja biološke raznolikosti i zagovaranja zaštite vrijednih staništa. Poseban fokus je na razvoju i osnaživanju Mreže za zaštitu prirode u BiH, koja će omogućiti bolje povezivanje ključnih aktera te učinkovitiju razmjenu znanja, kapaciteta i iskustava, stvarajući čvrste temelje za uspješnu suradnju. Mreža će imati značajnu ulogu u koordinaciji napora za očuvanje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine, poznate po iznimnoj biološkoj raznolikosti, ali suočene s izazovima poput uništavanja i degradacije ekosistema.

Specifični cilj projekta je i promocija održivog razvoja kroz znanstvena istraživanja i zagovaranje primjene dobrih praksi u upravljanju prirodnim potencijalima, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u širem regionalnom kontekstu. Bosna i Hercegovina, s tek 3% svog teritorija pod zaštitom, značajno zaostaje za europskim standardima koji preporučuju 30%, što ovom cilju daje posebnu važnost. Oslanjajući se na primjere uspješnih praksi iz Europe i svijeta, te uz suradnju sa znanstvenicima, stručnjacima i istraživačima, nastojimo pružiti čvrstu argumentaciju koja će potaknuti donošenje politika usmjerenih na povećanje broja i površine zaštićenih područja u BiH.

Jačanje transparentnosti u upravljanju prirodnim bogatstvima, s posebnim naglaskom na sprječavanje zloupotreba javnih funkcija, također je jedan od specifičnih ciljeva projekta. Prema podacima organizacije Transparency International, Bosna i Hercegovina se svrstava među zemlje s visokim rizikom korupcije, što posebno pogađa sektor upravljanja prirodnim resursima. Uvođenjem boljih praksi, strožim nadzorom i povećanjem odgovornosti, nastojimo osigurati da prirodne vrijednosti naše zemlje – šume, rijeke i minerali –doprinesu dobrobiti svih građana, a ne samo uskoj skupini privilegiranih pojedinaca.

Jedan od najvažnijih aspekata projekta je poticanje građanki i građana na aktivnije sudjelovanje u donošenju odluka vezanih za životnu sredinu u njihovim lokalnim zajednicama. U zemlji gdje glas javnosti često izostaje u pitanjima zaštite okoliša i održivog razvoja, uključenost lokalnog stanovništva od presudnog je značaja. Aktivna participacija građana je krucijalna za sprječavanje zloupotreba u upravljanju prirodnim bogatstvima kao i za donošenje odluka koje služe interesima šire zajednice, a ne samo pojedinaca. Iskustva iz cijelog svijeta jasno pokazuju da angažman lokalnog stanovništva značajno povećava šanse za uspjeh u očuvanju prirodnih resursa.

Projektna ideja je jasna: priroda i njena bogatstva trebaju postati temelj održivog ekonomskog napretka Bosne i Hercegovine i dobrobiti svih njenih građanki i građana. Uspostavom učinkovitih i održivih modela upravljanja, naglasak se stavlja na zaštitu ključnih ekosistema i njihovo očuvanje za buduće generacije. Takav pristup omogućava ravnotežu između očuvanja prirodnih potencijala i njihovog odgovornog korištenja u interesu zajednice. Krajnje je vrijeme da svoje napore usmjerimo na prevenciju, a ne samo na saniranje posljedica neodgovornog upravljanja prirodnim resursima, što je dosad bio prevladavajući pristup.