Tijekom prvih arheoloških istraživanja lokaliteta Gradić u Trbuku na planini Ozren potvrđeno je da je ovaj strateški položaj iznad rijeke Bosne korišten u najmanje dva velika povijesna razdoblja, tijekom finalnog brončanog doba, u 9.–8. stoljeću pr. Kr., te u kasnom srednjem vijeku, tijekom druge polovice 14. i 15. stoljeća. Otkriveni su ostaci srednjovjekovne kule, bedema debljine oko 1,5 metara i unutarnjeg objekta, dok nalazi keramike potvrđuju da je isti prostor bio naseljen više od dvije tisuće godina ranije.
Pronađeni arheološki materijal pokazuje da Gradić vjerojatno nije imao samo vojnu funkciju, nego je predstavljao utvrđeni rezidencijalni kompleks s intenzivnim svakodnevnim životom. Pronađeni su brojni ulomci keramike, životinjske kosti, žrvnjevi, dijelovi konjske opreme, projektili za samostrel, kamene kugle, srebrni prsten i dvije koštane perle, za koje zasad nisu poznate analogije s drugih utvrđenja srednjovjekovne Bosne.
Posebno su značajni nalazi luksuzne uvozne keramike iz Ugarske te oko dvadeset ulomaka staklenih čaša i kandila iz 14. i 15. stoljeća. Ovi nalazi ukazuju na povezanost stanovnika Gradića sa širim trgovačkim pravcima i dostupnost robe iz udaljenih proizvodnih i trgovačkih središta, uključujući Ugarsku, Veneciju i Dubrovnik.
Položaj utvrde iznad Bosne i starog komunikacijskog pravca između Doboja i Maglaja ukazuje na njezinu moguću ulogu u kontroli prometa i prijelaza preko rijeke. Izvještaj navodi i mogućnost da bi se na ovom lokalitetu mogao nalaziti srednjovjekovni Brodar, jedan od gradova koje je početkom 15. stoljeća podigao herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ali ovu hipotezu tek trebaju potvrditi daljnja istraživanja.
Dosadašnja istraživanja obuhvatila su samo manji dio lokaliteta, dok je brončanodobni sloj tek djelomično zahvaćen. Nastavak istraživanja trebao bi utvrditi puni opseg prapovijesnog naselja, kronologiju i funkciju srednjovjekovne utvrde te provjeriti mogućnost da je Gradić bio sjedište lokalnog kneza i mjesto nadzora srednjovjekovne skele ili gaza preko Bosne. Nakon istraživanja i konzervacije lokalitet ima potencijal za uređenje kao arheološki park i vidikovac te uključivanje u kulturnu i planinarsku rutu Ozrena i dobojsko-maglajske doline.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju da Ozren, osim iznimnih prirodnih vrijednosti, posjeduje i bogatu kulturno-povijesnu baštinu te predstavljaju još jedan snažan argument za proglašenje ove planine zaštićenim područjem prirode, u skladu s Prostornim planom Republike Srpske, koji predviđa njezinu zaštitu u rangu nacionalnog parka.
Aleksandar Jašarević, Snježana Antić, Ago Mujkanović, Mirko Cvijanović
